31. октобар 2011.

160 godina od smrti Njegoša

Pre 160 godina na Cetinju je umro Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, državnik, filozof , duhovnik i pesnik.

Ostalo je zabeleženo da je Njegoš umro 31. oktobra, u deset sati pre podne, istog dana kada je 21 godinu pre smrti postao gospodar Crne Gore. Sačuvan je i zapis o rečima Njegoševe majke Ivane, odmah nakon smrti njenog sina. "Nije mi umro. Ne. On je meni živ", kazala je Njegoševa majka.

"Umre nam vrli i divni vladika crnogorski", javio je iz Kotora , u novembru 1851. godine, Vuk Popović Vuku Karadžiću. Petar II Petrović Njegoš sahranjen je treći dan po smrti, na Cetinju, u grob Svetog Petra Cetinjskog , Petra I Petrovića, Njegoševog strica i prethodnika na vladarskom tronu Crne Gore. Na Njegoševom pogrebu, prema zapisu Vuka Popovića, bilo je više od sto sveštenika i oko četiri hiljade ljudi.

Njegoš je želeo da bude sahranjen na Lovćenu, ali su se Crnogorci bojali da bi neko, "tamo u pustinji", "po nagovoru krvnika", mogao pesniku i gospodaru odseći glavu i odneti je. Dogovoreno je, međutim, da se Njegoševe kosti posle tri godine prenesu na Lovćen, "u kuću ograde, da u njoj stoje ljudi".

Njegoš od tada počiva na samom vrhu crnogorske svete planine, do 1976. godine u kapeli koja je nekoliko puta menjala izgled, a od tada u mermernom mauzoleju, do koga se, na velikom usponu, dolazi stepenicama.

Poslednjih šest Njegoševih dana opisao je srpski pesnik Ljubomir Nenadović. Uoči smrti Njegoš je želeo da ode u Rijeku Crnojevića, ali su mu rekli da je tamo jaka i hladna kiša.

Njegoš je pominjao i primorje, jer mu se činilo da bi tamo tuberkulozu lakše podneo. Crnogorci su bili spremni da ga nose u Kotor. Bila je pripremljena i posebna stolica za Njegoša, ali opet se isprečilo kišno vrijeme, kakvo samo zna da bude u jesen u Crnoj Gori.

Crnogorci su videli da su Njegošu zemaljski dani odbrojani, ali niko se nije usudio da ga pita za poslednju poruku. Ipak, to je učinio Njegošev prijatelj, junak Novica Cerović, jedan od onih koji su ubili Smail Agu Čengića.

"Gospodaru, tebe se život krati", rekao je Cerović, na što mu je Njegoš odgovorio: "I prekratio se". Zatim je podigao glavu i kazao: "Neka vam je sve prosto. I neka Bog vama, i svakom Crnogorcu i Srbinu, gde god koji bio, blagoslovi i umnoži svaku dobru rabotu". Onda je kratko ućutao i nastavio: "Ne zaboravite na moje reči - ljubite Crnu Goru i sirotinji činite pravdu".

Njegoš nije zaboravio da na samrti kaže da je njegov testament u Dubrovniku, kod ruskog konzula Janka Gagića. Njegoša je zatim pričestio sveštenik. Gospodar je ustao iz postelje, prošetao, pomolio se "velikom samostvoritelju" i zamolio ga da pomogne "jadnom, no junačkom, crnogorskom narodu" i da ga "održi u slozi i viteškom poštenju". Njegoš je rođen 1813. godine, a umro 1851. godine.

Novine Serbske su u broju 125 od 01. novembra 1851. godine prenele vest iz Crne Gore o smrti Petra II Petrovića Njegoša.

Njegošev "Gorski vijenac", delo koje se ne može jednoznačno okarakterisati, preveden je na gotovo sve važnije jezike u svetu. Njegoš je do dana današnjeg, u svakom pogledu, ostao glavna nacionalna ikona Crnogoraca. Njegova ličnost i delo se i dalje proučavaju. Štaviše, od Njegoša je napravljen i svojevrsni mit, a tome je pogodovalo sve kod Njegoša - njegov fizički izgled, lepota, mudrost, ceo život i sama smrt.

Njegoš je bio ne samo duhovni gorostas, već i po fizičkom izgledu. Bio je visok 193,49 centimetara. Vršena su obimna antropološka istraživanja Njegoševih zemnih ostataka. Utvrđeno je, na primer, da je Njegošev mozak bio težak blizu 2.000 grama.

Njegoša je na crnogorskom prestolu nasledio njegov sinovac knjaz Danilo Petrović. On je odvojio crkvu od države i sebe proglasio knjazom Crne Gore, njenim prvim svetovnim vladarom.



Slika sa sahrane i izgledi mauzoleja, pvobitnog i današnjeg

Otkriven bedem star 3.000 godina

Na obodu Povlena, kod sela Brezovice, arheolozi su otkrili preistorijsko kameno utvrđenje, starije od 3.000 godina, tako što su se bukvalno spotakli o ostatke bedema. Ispostavilo se, potom, da je u pitanju najstarija poznata upotreba kamena za izgradnju zidina i jedino do sada poznato kameno preistorijsko utvrđenje na teritoriji Srbije, izuzev Krševice kod Kruševca, koje je znatno mlađe.

Bedemi dugački više od 300, a široki od dva do tri metra, građeni su od krupno lomljenog i tesanog kamena. Pretpostavlja se da je ovo utvrđenje, koje se prostire na nešto više od pola hektara, delo Tribala i Ilira, koji su u to vreme živeli na ovim prostorima.
- Bili smo prinuđeni da prekinemo istraživanja manastira Svetog arhangela Mihaila u Gračanici, pa smo obišli druge lokalitete u okolini - kaže Radivoje Arsić, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Valjevu. - Kolega arheolog Dejan Bulić i ja bili smo zaprepašćeni kad smo se gotovo sapleli o dugački, očuvani kameni bedem koji se protezao kroz gustu šumu, na oko 800 metara nadmorske visine.
Uz pomoć arheologa Vladimira Pecikoze, iz Istraživačke stanice „Petnica“, ispitali su lokalitet i sačinili skicu utvrđenja. Sada se očekuje da značaj ovog otkrića potvrdi ekipa dr Aleksandra Bulatovića, iz Arheološkog instituta u Beogradu.

- Utvrde su pravljene uvek da bi nešto kontrolisale, najčešće neki obližnji rudnik - kaže Arsić. - Uskoro planiramo da lokalitet stavimo pod zaštitu i obavimo dodatna istraživanja, kako bi se ustanovilo da li je utvrđenje bilo politički ili ekonomski centar. Interesantno je i da je ovaj lokalitet toliko dugo bio skriven iako je do njega lako doći, a nalazi se u blizini seoskih kuća.

Tribali naseljavali veći deo današnje Srbije
Tribali su pleme čija istorija počinje u periodu prelaza iz bronzanog u gvozdeno doba, oko 1.300 godine pre nove ere. Prema istraživanjima dr Milorada Stojića, Tribali su naseljavali oblast celog srpskog Podunavlja, Pomoravlje, donju Posavinu, deo Kolubare, istočnu Srbiju, severozapadnu Bugarsku i jug Srbije, sve do Skoplja. Iliri su naseljavali južne i zapadne delove današnje Srbije, a delili su se u više plemena, od kojih su na ovoj teritoriji živeli Autarijati, Dardanci, Dindari i Sikuloti.

Otkrivena gorbnica Vikinga u Škotskoj

Britanski arheolozi saopštili su da su otkrili ostatke vikinga pokopanog u brodu zajedno sa mačem, sekirom i kopljem, što je na području Velike Britanije jedno od najvažnijih nordijskih pronalazaka.
Pet metara dug grob prvo je netaknuto nalazište ove vrste otkriveno na škotskom tlu, a veruje se da je star hiljadu godina.

Veliki deo drvenog broda u kojem je viking bio pokopan, kao i njegovih kostiju s vremenom je istrunuo, a preostali su metalni delovi kojima je brod spajan.

Na zapadnoj škotskoj obali pronađen je i okrugli metalni deo sa sredine štita s kojim je Nordijac bio pokopan, a otkriveni su i nož, kamen za brušenje sečiva, i vikinška grnčarija, prenosi AP.

Brod i njegov sadržaj otkrio je tim istraživača sa Univerziteta u Mančesteru i Leikesteru, koji je radio s organizacijom za očuvanje kulturne baštine Arheolodži Skotland.

Skandinavski vikinzi često su u VIII i IX veku plovili do Škotske, i područja današnje severoistočne Engleske, a mnogi od njih tamo su sagradili i naselja.


29. октобар 2011.

Libijski dinar

Libijski banke dogovorile su se da povuku iz opticaja novčanicu koja nosi lik palog libijskog lidera Muamera Gadafija, prenela je tuniska zvanična novinska agencija TAP. "Banke su se dogovorile da prikupljaju novčanice i da ih predaju Centralnoj banki", rekao je Talal Al Dhaguissi, funkcioner koji rukovodi filijalom Nacionalne libijske komercijalne banke u Tripoliju, prenosi TAP.

Novčanica koja predstavlja ekvivalent od 40 američkih dolara, u Libiji je banknota sa najvećom nominalom. Novčanica je puštena u opticaj u noći Nove godine 2008. a povodom obelažavanja 40 godina od puča i dolaska na vlast pukovinka Gadafija.

Libijski dinar (LYD) uvede je 1971. godine, kada je Gadafi odlučio da nova valuta bude dinar umesto libijske funte koju je "nasledio" od svrgnutog kralja. Naziv dinar u Libiji se retko koristi. Češće se koristi naziv "jni" ili "jneh". Deli se na 1000 dirhama. Banka Libije izdavala je do početka rata kovanice od 1, 5, 10, 20, 50 i 100 dirhama i novčanice od 1/4, 1/2, 1, 5, 10 i 20 dinara.








1, 5, 10, 20, 50 i 100 dirhama iz 1979. godine

¼ i ½ dinara iz 2002. i 2004. godine

Nova otkrića u Sirmijumu

Na lokalitetu 85 antičkog Sirmijuma pronadjeni su ostaci rimskih gradjevina i mnoštvo fresaka i novčića iz IV veka, izjavila je danas rukovodilac projekta istraživanja, viši naučni savetnik Arheološkog instituta u Beogradu Ivana Popović.

"Na granici izmedju rezidencijalnog i ekonomskog dela Carske palate, iz koje se u vreme tetrerhije upravljalo velikim prostranstvom - od današnje Budimpešte do grčkog ostrva Krit, nalazila se velika rimska žitnica," kazala je Tanjugu Popovićeva i dodala da su ispod tog sloja pronađeni ostaci raskošne rimske gradjevine iz ranijeg perioda, s mnoštvom fresaka u fragmentima, a pronadjen je i veliki broj novčića koje su kovali rimski imperatori u IV veku. Arheološka istraživanja, prema njenim rečima, biće okončana do kraja nedelje na lokalitetu 85 antičkog Sirmijuma, na cijim ostacima je podignut najveći sremski grad.

Ta istraživanja obnovljena su 3. oktobra, a ceo projekat istraživanja na tom lokalitetu započet je 2003. godine, a prekinut dve godine kasnije. Obnovljena su sredstvima od 800.000 dinara, koja je obezbedilo Ministarstvo za kulturu i informaticko društvo.

Beogradski Arheološki institut već je pripremio projekat s kojim će konkurisati za nastavak radova na ovom lokalitetu, koji se nalazi istočno od nove zgrade Muzeja Srema i Carske palete i hipodroma.

U okviru ovogodišnjeg projekta otvorene su tri sonde, a Popovićeva je ispričala da su istraživanja u potpunosti opravdala očekivanja.
U ranijem istraživanju pronadjena je srednjovekovna hrišćanska bogomolja s dobro očuvanom freskom Marije Magdalene. Ona će sada biti skinuta i za posetioce predstavljena u Muzeju Srema.

U toku iduće godine biće organizovan skup na kome će učestovati predstavnici Arheološkog instituta, Republičkog zavoda za zaštitu kulture, kao i Zavoda u Sremskoj Mitrovici, Muzeja Srema i Grada Sremska Mitrovica na kome bi trebao da bude postignut dogovor o konzervaciji i prezentaciji tog lokaliteta.

Sirmijum (Sirmium), danas Sremska Mitrovica, bio je antički grad i jedan od četiri prestonice Rimskog carstva, koji je izgradjen na južnim obroncima Fruške Gore u prvom veku. Sirmijum je postao prestonica Rimskog carstva 293. godine za vreme vladavine Galerija. Arheološka istraživanja otkrila su da je grad bio prostran, okružen bedemima i rovovima unutar kojih se nalazila carska palata.

Istraživanja radjena od sredine XX veka otkrila su delove hipodroma, više luksuznih kuća i vila ukrašenih freskama i mozaicima. Vidljivi su ostaci javnih kupatila, nekropole, horeuma, trgovačkih i zanatskih centara.


Idealna rekonstrukcija i plan istraživanja lokaliteta

27. октобар 2011.

Najveći zlatnik na svetu

Australijska kovačnica novca u Pertu, administrativnom centru zapadne Australije, izlila je najveći zlatnik na svetu, težak 1.012 kilograma.

Nominalna vrednost nove kovanice, koja u prečniku ima 80 centimetara, a debela je 12 centimetaraje, iznosi milion australijskih dolara, što je znatno manje od njene sopstvene vrednosti, koja se procenjuje na 53,5 miliona australijskih dolara (oko 55 miliona dolara).



Na jednoj strani monete prikazana je kraljica Velike Britanije Elizabeta II, a na drugoj veliki riđi kengur, najveći predstavnik torbara. Za izradu zlatnika bilo je potrebno godinu i po dana, a biće izložen u kovačnici novca u Pertu.

Direktor kovačnice Ed Herbuz izjavio je da je zlatnik od hiljadu kilograma izrađen u okviru specijalne "zlatne serije" posvećene australijskom kenguru. Do kraja godine očekuje se izrada drugih zlatnika te serije, manjih po težini i nominalnoj vrednosti.