30. април 2014.

Evropa 2014 – nacionalni muzički instrumenti

U muzičkoj tradiciji jednog naroda muzički instrument predstavlja važan element. On se javlja u bezbroj oblika, a po svom poreklu je autohton ili je usvojen iz neke druge ku-lture, ali je zbog svoje upotrebe takođe postao domaći.

Po klasifikaciji instrumenata nemačkih etnomuzikologa Kurta Saksa (Curt Sachs) i Eriha M Hornbostela (Erich M. Hornbostel), koja za kriterijum uzima materiju kao izvor zvuka i način na koji se zvuk kod tih instrumenata dobija, oni se mogu podeliti u četiri grupe, na: 1. Idiofone; 2. Membranofone; 3. Kordofone, i 4. Aerofone.

U srpskoj tradicionalnoj praksi idiofoni (samozvučni) instrumenti relativno su retki i najčešće su veoma jednostavne strukture. Njihova funkcija varira od obredne, preko signalne, sve do muzičke u pravom smislu te reči (zvono, klepalo, drombulje).

Membranofoni (opnozvučni) instrumenti su relativno retki, a karakteristični su po svojoj muzičkoj funkciji (bubanj/tapan, tarabuka, daire odnosno def, ćupa odnosno begeš). Kod kordofonih (žičanih) instrumenata ton se dobija okidanjem (udaranjem) ili prevlačenjem gudala preko napete strune (tambura, tamuraški ansambl, gusle, gudački ansambl). Aerofoni (aer–vazduh, grčki) instrumenti ispoljavaju se kao: slobodni (list, trava i pero od crnog luka) i duvački. Duvački muzički instrumenti u Srbiji su nesumnjivo najbrojniji, a zastupljeni su u skoro svim postojećim grupama, kao labijalni/narodne flaute (svirala-duduk-frula, okarina, dvojnice, cevara); svirale s jezičkom/narodni klarineti (lejka, surla, paljka, gajde, diple), te svirale kod kojih se ton dobija treperenjem usana/ trube (truba od kore drveta, rikalo – bušen, duvački – bleh orkastar).

Svirala/duduk/frula pripada porodici tzv. narodnih flauta. Izrađuje se od drveta i ima šest rupica za sviranje. Javlja se u više veličina. Svirka kod instrumenata koji su najduži, neretko je „obogaćena“ karakterističnim tonom iz grla svirača.

Gajde pripadaju tzv. narodnim klarinetima budući da je izvor njihovog zvuka pisak koga čini jednostruki jezičak. U muzičkoj praksi Srbije sreću se dva tipa gajdi: dvoglasne (južnomoravsko-makedonske i vlaške) i troglasne (svrljiške i banatske).

Umetnička obrada maraka: Nadežda Skočajić, akademski slikar-grafičar. Stručna saradnja: dr Dimitrije O. Golemović.

Kataloške informacije
28. april 2014.
Umetnička obrada Nadežda Skočajić
Štampa: višebojni ofset „ZIN” Beograd; z.č. 13 1/4
Tiraž: 69,00 din (višebojna) 100.000; 74,00 din (višebojna) 45.000
Tabak: 8 + vinjeta
Nacrti: Svirala/duduk/frula tzv narodna flauta; Gajde tzv narodni klarinet.
Veličina marke: 37,5 x 30 mm.
Važe neograničeno.

4. април 2014.

Redovne marke 2014.

Kataloške informacije
Izdate: 24. mart 2014. godine
Umetnička obrada Jakša Vlahović
Višebojni ofset „ZIN” Beograd
Tiraž: 1,00 din (višebojna) 1.000.000; 23,00 din (višebojna) 2.000.000
Tabak: 100 komada
Nacrt: Grafički prikaz mrežnih kablova koji povezuju ljude širom planete, putem elektronskih komunikacija.; Portret Mileve Marić Ajnštajn, srpske matematičarke i prve žene Alberta Ajnštajna.
Veličina marke: 22,5 x 25,5mm
Važi neograničeno.