28. јануар 2012.

Hitlerova slika prodata za 32.000 evra

Slika "Noćni morski pejzaž" koju je 1913. godine naslikao Adolf Hitler prodata je putem internet aukcije u Slovačkoj za 32.000 evra, objavila je aukcijska kuća "Darte". Slika kojoj je početna cena bila 10.000 evra, prodata je anonimnom kupcu.

Na platnu dimenzija 60 sa 48 centimetara prikazano je more u tami, koje osvetljava mesec, delimično prekriven crnim oblacima.
Adolf Hitler bio je zainteresovan za umetnost još od ranog detinjstva. U kasnim 1900-tim godinama on je pokušao da udje na Akademiju lepih umetnosti u Beču, ali nije položio prijemni. Koristio tehnike ulja na platnu, tuš i akvarel. Kao mladić on je slikao kako bi preživeo. Stručnjaci tvrde da je Hitler često slikao noćne pejzaže, koje je prodavao turistima. Slovačka porodica, koja je sliku nasledila od rođaka posle Drugog svetskog rata, odlučila je da je iznese na aukciju.

''Njega gledam kao umetnika. Godine 1913. kada je Hitler naslikao ovu sliku nije znao šta će se desiti u kasnijim dekadama njegovog života'', rekao je AFP-u vlasnik aukcijske kuće ''Darte'' Jaroslav Krajnak.

Prošle godine, ova aukcijska kuća prodala je prošlog meseca Hitlerovu sliku iz 1915, nazvanu “Tajni sastanak”, za 12.258 evra. Slika je potpisana sa A. Hitler i prikazuje monahe u mantijama sa kapuljačama zadubljene u proučavanje u crkvi sa velikim Hristovim raspećem.

10. јануар 2012.

6. јануар 2012.

Iznošenje starih knjiga iz Srbije samo uz dozvolu

Građani Srbije koji u kućnoj biblioteci imaju stare, retke knjige, spise, rukopise ili štivo koje bi moglo da ima status kategorisanog kulturnog dobra, ali i ona dela koja brižljivo čuvaju kao nasleđe svojih predaka, nikako ne bi smeli da ih iznesu van granica zemlje ako pre toga nisu konsultovali stručnjake Narodne biblioteke Srbije (NBS). Na osnovu procene ove centralne ustanove čiji je zadatak, između ostalog, i zaštita kulturnog blaga u domenu pokretnih dobara, vlasnik makar i jedne stare ili retke bibliotečke građe je u obavezi da pre polaska na put donese spisak dela koja potom podležu stručnoj proceni. Ako tim NBS oceni da je reč o kategorisanom kulturnom dobru ili onom koje uživa prethodnu zaštitu, vlasnik može da dobijedozvolu za njegovo iznošenje iz Srbije, ali postoje određena pravila koja moraju da se poštuju.

Vlasnici retkih ili starih knjiga, kao što je recimo Rajićeva „Istorija” koje ima u više primeraka u zemlji, od Ministarstva kulture, informisanja i informacionog društva dobijaju uslovnu dozvolu za iznošenje u inostranstvo, ali pre toga takvo štivo mora da se digitalizuje i zavede u bazu podataka. Beležimo ime vlasnika, njegovo kulturno dobro, mesto i zemlju gde putuje i vremenski period u kojem će biti odsutan – objašnjava Olivera Stefanović, načelnica Odeljenja posebnih fondova u Narodnoj biblioteci Srbije.

To ipak ne znači da svaki građanin koji polazi na godišnji odmor, službeno putovanje, ili seli kućnu biblioteku u neku drugu zemlju, treba da se javi NBS.

– Ne treba tražiti dozvolu od NBS za knjige iz 20. veka, mada neke retke publikacije, kao što su dela iz ratnih godina minulog veka (1914–1918, 1941–1945), mogu da imaju svojstva kulturnog dobra od izuzetnog ili velikog značaja. Naš zadatak je da procenimo dali ona imajustatus kategorisanog kulturnog dobra koje po važećem zakonu ne može da se iznese iz zemlje – ističe Stefanovićeva.

Kada krug procenjivanja bude završen, procedura za dobijanje dozvole je sasvim jednostavna, jer da bi vlasnik dela mogao da ga iznese iz zemlje prethodno treba da izdvoji 750 dinara za republičku administrativnu taksu i 580 dinara koliko staje nadoknada NBS za izdavanje dozvole.

– Onaj ko ne poseduje dozvolu rizikuje da bude vraćen sa granice. Dela koja imaju našu dozvolu za prelazak carine „odlaze” na put bez ikakvih problema – precizira načelnica Odeljenja posebnih fondova.

U Upravi carina potvrđuju da su propisi jasni i da je Uredbom o privremenom izvozu i uvozu robe data mogućnost da domaći i strani državljani sa prebivalištem u Srbiji mogu pri odlasku u inostranstvo, sem predmeta ličnog prtljaga, privremeno izneti i predmete koji su im potrebni za vreme boravka u inostranstvu.

– Knjige, takođe, spadaju u taj propis – ističu u Upravi carina.

Na vrata NBS tek poneko zakuca da bi zatražio dozvolu za iznošenje knjiga. Savesniji građani dolaze da se raspitaju o vrednosti dela koje čuvaju u svojoj biblioteci, interesuje ih da li smeju da se usude da krenu na put bez dozvole, ali se dešava i da vlasnici starih i retkih knjiga već znaju šta poseduju pa redovno dolaze po dozvole.

– U proseku četiri puta mesečno dolaze nam sugrađani da preuzmu rešenja, ali se i raspitaju šta im je potrebno od dokumentacije u slučajevima selidbe ili odlaska na službeni put – ističe Olivera Stefanović.

U ovoj ustanovi uspostavljen je sistem zaštite stare i retke bibliotečke građe, a u bazu podataka unosi se svaki naslov proglašen kulturnim dobrom. Knjige su kategorisane na kulturna dobra od izuzetnog i velikog značaja.

– U sistem zaštite kompletne bibliotečke građe ne ulaze samo stare i retke knjige, već i fotografije, grafike, karte, rukopisi – objašnjava Stefanovićeva.

Prva lista starih i retkih knjiga usvojena je u Skupštini Republike Srbije 1979, pa 1990, 2000. i na kraju 2010. godine. U njima za sada ima oko 3.000 naslova.

4. јануар 2012.

Poštanska marka plaši ljude (?!)

Poštanska marka dizajnirana povodom nastupajuće kineske Godine zmaja izazvala je žestoke kritike pojedinih javnih ličnosti zbog toga što je na njoj zmaj predstavljen kao čudovište sa iskeženim zubima.

Marka je puštena u prodaju prošli utorak i izazvala veliko interesovanje, iako je predstava zmaja u položaju za napad kod pojedinih kupaca izazvala nelagodan osećaj.

Poznata kineska spisateljica Džang Jihe napisala je na svom blogu da je bila "na smrt preplašena" kada je prvi put videla crveno-žuto stvorenje sa krljuštima i kandžama, dok je pisac Tan Sjudong rekao da je to "neverovatno ružna marka".

Dizajner poštanke marke Čen Šaohua izjavio je da su mu upućene i kritike i poruke podrške za marku koja najavljuje Kinesku novu godinu 23. januara.

On je branio svoj rad istakavši da zmaj treba da simboliše rast kineskog samopouzdanja.

"Kao velika zemlja koja ima veliki uticaj u svetu, Kina obnavlja svoje nacionalno samopouzdanje. Od strogosti i božanstvenosti do predstavljanja samopouzdanja Kine, zmaj, koji je čvrst i moćan, adekvatan je izbor", napisao je on na svom blogu.

Čen je rekao da njegov dizajn proizilazi iz modela odeće koju su nosili kineski imeperatori dinastije Čing (1644-1911), čiji je simbol bio zmaj.

Legende govore da je kineski narod potomak zmaja.




Doplatne marke 2011. godine

Doplatne marke u poštanskom saobraćaju počele su da se koriste u svetu još početkom prošlog veka. Za razliku od ostalih maraka, njih nije izdala pošta, niti je koristila prihod ostvaren prodajom. Njihova upotreba odredjuje se na osnovu odluke vlade ili odgovarajućeg ministarstva. propisuje se njihova obavezna upotreba na pojedinim vrstama pismonosnih pošiljaka, kao i rok korišćenja, a novčani iznos ide u korist odgovrarajućeg fonda, a ne pošte.

Na osnovu preporuke Svetskog poštanskog saveza, doplatne marke ne mogu da se koriste u medjunarodnom saobračaju, niti za pošiljke kojima se šalju štampane stvari. Celokupan prihod je namenjen humanitarnim organizanijcama ili sportskim priredmbama.

Prva doplatna marka kod nas emitovana je 1933. godine povodom Nedelje Crvenog krsta. Do početka II svetskog rata izdate su još dve doplatne marke istim povodom i vremenom trajanja. Od 1947. godine nastavljena je tradicija izdavanja prigodnih maraka za Crveni krst. Od 1968. godine izdavane su marke u korist Olimpijkog komiteta.
Prva doplatna marka 2011. godine emitovana je za borbu protiv raka u martu, mesecu tradicionalnog obeležavanja borbe protiv ove bolesti. Medjutim, prošlogodišnje izdanje emitovano je 4. aprila u tiražu do 2,5 miliona i bilo je u opticaju do kraja tog meseca. Kao motiv na marki prikazan je doktor Dimitrije Miodragović (1888-1959). Time je nastavljena praksa da se na ovim markama prikazuju naši značajni zdravstveni radnici.
Nedelja Crvenog krsta obeležava se od 8. do 15. maja. U tom periodu bila je u obaveznoj upotrebi doplatna marka čiji je tiraž bio 750.000 komada. Motiv na marki bio je crtež učenice Tomislave Sekulić iz Novog Sada. To je ujedno bio motiv na markama iz 2008, 2009. i 2010. godine. Jedina razlika je godina izdanja i naziv štamparije, što je ispisano sitnim slovima.
Posednjih godina emituju se doplatne marke za izgradnju Hrama Svetog Save na Vračaru. Prošlogodišnji tiraž je bio čak 7,5 miliona komada i bila je u obaveznoj upotrebi od 6. juna do 20. avgusta. Motiv na marki su Hram Svetog Save i crkvena zvona.
Nedelja Solidarnosti traje od 14. do 21. septembra. I za ovu prigodu iskorišćen je crtež iz 2010. godine, znak Crvenog krsta iznad zgarišta. Štampano je 750.000 komada.
Tradicionalna manifestacija Radost Evrope u Beogradu, posvećena deci i dečjem stvaralaštvu, održava se početkom oktobra. Tako su i doplatne marke bile u obaveznoj upotrebi do 9. oktobra. Na marki su prikazane dečje maske. Prihod je išao humanitarnim organizacijama čiji je rad u vezi sa decom. Tiraž je bio nešto manji, štampano je 450.000 komada.
U okviru akcije Škola bez nasilja, pod patronatom Unicega Srbije, emitovana je marka koja u obaveznoj upotrebi bila od 21. do 27. novembra. Na marki, stilizovanog prikaza dece, nalazi se znak Unicefa. Štampano je 750.000 komada. 
Poslednja doplatna marka 2011. godine bila je namenjena izbeglicama. U obaveznoj upotrebi bila je od 19. do 26. decembra. Tiraž je 750.000 komada.