29. новембар 2012.

Novčić iz 1652. prodat za 430.000 dolara


Srebrni novčić iz 1652. godine koji je pronađen u polju krompira u Masačusetsu prodat je na aukciji za 430.000 dolara.

Kako prenosi AP, žena iz Ist Hemptona pronašla je novčić pre 23 godine uz pomoć detektora za metal.

Novčić je prodat za sumu koja je četiri puta veća od one koju su aukcionari očekivali. Novčić iz kolonijalnog perioda prodat je prošle sedmice u Baltimoru.

Novčić je jedan od osam koliko ih ima. Prvi put je prodat na aukciji 1992. godine za 35.200 dolara. Muškarac koji ga je kupio prošle sedmice ga je prodao za mnogo veću sumu.

Žena koja ga je našla, Lilijan King, rekla je lokalnim novinarima da joj je sada žao što je požurila sa prodajom novčića.

28. новембар 2012.

40 godina Ponga


Sećate li se popularnog'' Ponga''? Ta najstarija videoigra na svetu ovog će nedelje proslaviti svoj 40. rođendan.

Dejli mejl podseća da je jednostavnu dvodimenzionalnu simulaciju ping-ponga kreirao Allan Alcron, a na tržište 29. novembra 1972. lansirao američki Atari.

Kontrolu kretanja dveju ploča na ekranu vremenom su zamenile daleko složenije videoigre, ao porastu popularnosti te grane zabavno-tehnološke industrije svedoči i podatak da se danas u njoj godišnje'' obrne'' oko 65 milijardi dolara.



 
 

19. новембар 2012.

I balkanski rat

Mrtav turski vojnik leži na bojištu kod Bitolja, dok u pozadini prolaze konjanici srpske vojske u svom pobedonosnom pohodu ka definisanju južnih granica Kraljevine Srbije, 19. novembar 1912. godina.

Snimak našeg najpoznatijeg ratnog fotografa Riste Marjanovića.

Božić 2012

Datum izdavanja: 01. novembar 2012. godine;
Broj maraka: 2, nominala 22 i 46 dinara
Tiraž: 22 dinara - 215.000
         46 dinara - 25.000
Šalterski tabak: 25 komada
Prigodan koverat: 1

18. новембар 2012.

Izložena perjanica Montesume II


Pet vekova stara perjanica koja je, kako se veruje, pripadala asteškom caru Montesumi Drugom izložena je u Etnološkom muzeju Beču posle dugogodišnje restauracije.

Austrijske i meksičke vlasti spore se oko toga da li perjanica koju je konkvistador Ernan Kortes doneo u Evropu u XVI veku, treba da bude vraćena u Meksiko.

Meksiko nastoji da povrati artefakt, ali Beč tvrdi da je perjanica suviše osetljiva da bi se transportovala.

"Ako smo zajednički radili na resturaciji, trebalo bi da nadjemo rešenje i za transport u Meksiko", rekao je direktor meksičkog Instituta za antropologiju i istoriju Alfonso de Marija I Kampos, na otvaranju izložbe u Beču.

Stručnjaci veruju da je perjanica asteškog cara jedan od retkih primeraka prekolumbijske umetnosti. Prvi put je pomenuta kao deo kolekcije austrijskog nadvojvode Ferdinanda Drugog. U 19. veku utvrdjeno je da je asteškog porekla.

Perjanica (116x175cm) je napravljena od 450 pera kurukua i drugih ptica, a do danas je sačuvala vrlo žive boje - zelenu, plavu, crvenu i braon.

Zajednica meksičkih indijanaca redovno upućuje zahtev vlastima za vraćanje perjanice u zemlju, verujući da je "sveta kruna cara Montesume".

14. новембар 2012.

Zlatna i srebrna medalja za hrabrost 1912.

Medalje za hrabrost su odlikovanja koja se dodeljuju hrabrim ratnicima za pokazano i osvedočeno junaštvo i za ratne podvige na bojnom polju.

Kraljevina Srbija, za ratne zasluge i pobede u Prvom balkanskom ratu, ustanovila 14. novembra 1912. godine Zlarnu i Srebrnu medalju za hrabrost. osnivač medalje bio je kralj Petar I Karađorđević, a dodeljivana je hrabrim ratnicima Prvog balkanskog rata.

Idejno rešenje medalja za hrabrost delo je akademskog vajara Đorđa Jovnovića. Proizvedene su u kovnici "Huguenin Frères of Le Locle" iz Švajcarske.

Zlatna medalja, na aversu je poprsje mlade i lepe žene u poluprofilu. Ona na glavi ima dijademu sa lovorovim vencem, a na grudima nosi državni grb Kraljevine Srbije - dvoglavi orao sa krunom. Uz ivicu se nalazi natpis Kraljevina Srbija. Lik mlade žene je personifikacija mlade Kraljevine Srbije. Rašena je po liku i sećanju na poznatu mladu srpsku herionu Milicu Stojadinović - Srpkinju.

Na reversu medalje je upisana deviza odlikovanja - za hrabrost, okružena sa poluvencem od hrastovih ilovorovih grančica koje se ukrštaju na štitu srpskog grba.

Medalja je prečnika 30mm, a kovana je od legure zlata, u malom broju primeraka. Dodeljivana je nepunih šest meseci najzaslužnijim ratnicima Prvog balkanskog rata, od boraca do generala. Nošena je na trougaonoj crvenoj traci, na levoj strani grudi.

Po lepoti idejnog rešenja i oblikovanja ova medalja se svrtava u najlepša odlikovanja Kraljevine Srbije, pa i Evrope. Zato je za faleriste redak i dragocen primerak u zbirkama.
Srebrnu medalju, takođe je izradio akademski vajar Đorđe Jovanović. Na njenom aversu nalazi se državni grb Kraljevine Srbije, dvoglavi orao sa krunom i srpskim štitom na grudima.

Na reversu medalje upisana je deviza odlikovanja - za hrabrost, okružena poluvencem od hrastove i lovorove grančice koje se ukrštaju na štitu srpskog grba. Prečnik medalje je 28mm, a kovana je od legure srebra. Dodeljivana je za pokazanu hrabrost i junaštvo u Pvom balkanskom ratu 1912. godine. Nošena je na pravougaonoj cveno-plavo-beloj traci, na levoj strani grudi. Dodeljivana je samo osam meseci, a zamenila ih je medalja za hrabrost Miloš Obilić 12. jula 1913. godine.

13. новембар 2012.

Najstarije udice na svetu

Iako postoji malo ostataka o ribarenju starijih od 10.000 godina, fragmenti udica pronađeni u australijskoj pećini stari su između 16.000 i 23.000 godina što ih čini najstarijim ikada pronađenih.

Dve rupe površine jednog kvadratnog metra pronađene u pećini Džerimalai na istočnom kraju Istočnog Timora, ostrva u blizini severozapadne obale Australije, pružile su neke od najstarnijih dokaza o ribarskim tehnologijama.

Iako postoji malo ostataka o ribarenju starijih od 10.000 godina, fragmenti udica pronađeni u pećini stari su između 16.000 i 23.000 godina što ih čini najstarijim ikada pronađenim. U pećini je pronađena i gotovo cela udica stara 11.000 godina.

Inč duge udice napravljene od školjki korišćene su za pecanje u plitkim vodama, kaže Su O'Konor, arheolog i koautor studije objavljene u listu "Arheologija".

"Sigurno su koristili i mamac, kao i neku vrstu konopca za peanje. Udicu bi bacili ili položili u vodu i čekali ribu da zahrize", rekla je ona.

Riblje kosti takođe su pronađene u pećini. Riba iz dubljih voda, poput tunjevine, čini gotovo pedeset odsto arheoloških ostataka do 7000. pre nove ere. Posle tog perioda, ribe iz plićaka kao i vrste sa koralnog grebena počele su da dominiraju ulovom najverovatnije zbog toplije klime i rasta grebena.

Raznolikost ribljih kostiju ukazuje da su ljudi u tom periodu bili iskusni ribari koji su vladali kako plitkim tkao i dubokim vodama, navode stručnjaci.

100 godina Kumanovske bitke - vanredno izdanje prigodnih maraka

Kumanovska bitka, slavna stranica u istoriji srpske vojske iz Prvog balkanskog rata, obeležena je i na poštanskim markama. Iako obeležavanje 100 godina od bitke nije bilo predviđeno godišnjim programom, Pošta Srbije ispravila je propust i 24. oktobra, pustila je u opticaj dve prigodne marke.

Ovo je bilo prvo vanredno izdanje za 2012. godinu, a predviđeno je još jedno tokom novembra meseca. Ujedno, to je izdanje na kome su dva umetnika radila po jednu marku. Umetnička obrada marke nominale 22 dinara rad je slikara Bobana Savića, a grafička obrada marke nominale 50 dinara rad je Nadežde Skočajić. Stručnu saradnju pružili su SANU, Narodna biblioteka Srbije, Istorijski muzej Srbije, Vojni muzej i Muzej grada Beograda.

Prvi balkanski rat, koji je trajao od oktobra 1912. godine do maja 1913. godinespada u najznačajnije događaje novije srpske istorije. Presudna borba tokom rata bila je Kumanovska bitka, koja je vođena 23. i 24. oktobra 2012. godine. Tada je naša Prva armija pobedila tursku Vardarsku armiju pod komandom Zeki-paše. U jednom momentu izgledalo je kao da srpskoj vojsci nema spasa. Međutim, major Vojislav Nikolajević iznenada je ustao na brisanom prostoru i sa barjakom krenuo sa vojnicima u nemogući juriš. Kumanovo je osvojeno, ostvoren je put ka Skoplju i dalje u Makedoniju, a major Nikolajević je, iako ranjen na pet mesta - preživeo.

Nakon Prvog balkanskog rata Srbija je oslobodila od Turaka gusto naseljene oblasti sa srpskim stanovništvom na kojima se nalazi više od 1.300 crkava i manastira poput Pećke patrijaršije, Visokih Dečana, Gračanice, Mileševe, Sopoćana, Bogorodice Ljeviške...

U ratu je učestvovalo više od 400.000 Srba, odnosno oko 14% stanovništva. Uoči Drugog svetskog rata na Zebrnjaku kod Kumanova podignut je spomenik junacima Kumanovske bitke, rad Momira Korunovića. Spomenik je oštećen 1942. godine od strane Bugara i do danas nije obnovljen. U kripti se nalaze posmrtni ostaci srpskih vojnika. 

Kao motiv na objavljenoj marki nominale 22 dinara prikazani su portreti  generala Radomira Putnika i Stepe Stepanovića, pukovnika Živojina Mišića i regenta Aleksandra Karašorševića, a ispod njih srpska vojska u maršu. Na marki nominale 50 dinara je slika "Osveta Kosova" rad Paje Jovanovića. Motiv na vinjeti je crtež Paje Jovanovića "Kumanovo".

Marke su štampane tehnikom višebojnog ofseta u novosadskoj štampariji "Forum" u šalterskim tabačićima od osam maraka i sa vinjetom u sredini tabačića. Tiraž je 25.000 kompletnih serija. Na dan emitovanja marke pušten je u opticaj i prigodan koverat prvog dana.

9. новембар 2012.


Bugarski arheolozi saopštili su da su pronašli gotovo 2.400 godina staru zlatnu riznicu u tračanskoj grobnici na severu zemlje.

Kako prenosi AP, riznica je pronađena juče u blizini sela Sveštari, 400 kilometara severoistočno od Sofije.

Vođa tima Dajana Gergova rekla je da su među predmetima koji datiraju s kraja četvrtog ili početka trećeg veka pre nove ere, zlatni nakit i dodaci za konjsku opremu, tijara sa reljefom lavova i fantastičnih životinja, kao i četiri narukvice i prsten.

Tračani su živeli u današnjoj Bugarskoj i delovima današnje Grčke, Rumunije, Majedonije i Turske u periodu od 4000 pre nove ere do sedmog veka nove ere kada su ih Sloveni asimilovali.


8. новембар 2012.

Srpski Balkan Zaječar


Zajecar izmedju svetskih ratova


X zraci


Nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen otkrio je 08. novembra 1895. godine na univerzitetu u Vircburgu novu vrstu zraka koji prodiru kroz meke delove tela i deluju na fotografsku ploču. Nazvao ih je "iks" (X) zracima, koji su kasnije njemu u čast nazvani Rendgenovi zraci. Za epohalni izum dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku.

Na fotografiji koju je uradio Rendgen 22. decembra 1895. godine, koja je negariv x-zraka, vidi se šaka leve ruke na kojoj je prsten, verovatno njegove supruge. Original ove fotografije nalazi se u Deutsches Museum u Minhenu.

4. новембар 2012.

Prvi balkanski rat - Oslobodjenje Djakovice

U Đakovicu su jednovremeno ušli delovi Vasojevićke i Kolašinske brigade i Drinske divizije II. Štab Drinske divizije ušao je u varoš sutradan, 5 novembra 1912. godine. Oslobođenjem Đakovice i susretom sa srpskim trupama završeno je oslobođenje Metohije. Time su ustvari prestale borbe na ovom pravcu.