28. јул 2014.

Objava rata

Telegram objave rata Austrougarske Srbiji poslat je 28. jula u 11.10, napisan na službenom francuskom jeziku, iz Beča je preko Bukurešta stigao redovnom poštom u 12.30 sati u Niš. Primio ga je verovatno dežurni u ministarstvu inostranih dela koji je požurio da ga preda predsedniku vlade. Budući da nije stigao diplomatskom poštom i da baron Grizinger, nemački poslanik koji je nakon prekida diplomatskih odnosa Srbije i Austrougarske čuvao i interese Austrougarske, nije o telegramu ništa znao. Pašić je odmah zatražio proveru autentičnosti telegrama kod rumunske strane.
Sadržaj telegrama glasi:

"Kraljevskom ministru inostranih dela u Nišu, Kraljevska Vlada Srbije nije na zadovoljavajući način odgovorila na notu datiranu 23. julom 1914, koju joj je predao austrougarski poslanik u Beogradu, zbog čega Carska i Kraljevska Vlada nalazi da je prinudjena da se osloni na silu oružja radi očuvanja svojih prava i interesa. Od ovog trenutka Austrougarska se smatra u ratu sa Srbijom. Ministar inostranih dela Austrougarske grof Berhtold".

Original telegrama čuva se u Arhivu Srbije.

1. јул 2014.

Fauna 2014.

Divlja mačka Felis silvestris – Divlja mačka je najmanji evropski predstavnik mačaka. Iako se često misli da je od nje pripitomljavanjem nastala domaća mačka, to je sasvim pogrešno, jer domaća mačka vodi poreklo od rano pripitomljenih severnoafričkih mačaka, a dokazi o tome nađeni su u ostacima staroegipatske kulture. Ipak, pošto se radi o srodnim vrstama, hibridizacija domaće i divlje mačke se danas često dešava, jer su domaće mačke sve brojnije u prirodi kao podivljale. Divlja mačka je tipična šumska vrsta sisara koja se teže navikava na blizinu čoveka, koristeći sve češće skrovita mesta napuštenih zgrada van naselja kao svoje brloge. Koti do 4 mladunca i žive vrlo skrovito. Hrani se pticama i sitnim sisarima koje vešto lovi. Divlja mačka je svrstana u zaštićene vrste koje se u Srbiji štite lovostajem od 1. marta do 30. juna, dok je u Vojvodini strogo zaštićena i lovostaj je propisan preko cele godine.

Lisica Vulpes vulpes – Za lovce štetočina, za prirodnjake vredni sanitarac. Lisica pripada porodici pasa i redu zveri i kao takva je najbrojnija među njima. Iskonsko stanište joj je šuma, ali se prilagodila na život u blizini čoveka, jer uz njega lakše dolazi do obilja hrane. Živi u brlozima koje nalazi ili sama kopa. Ne pravi čopore, već samo agregacije koje nastaju korišćenjem zajedničkog skloništa. Mladunaca u okotu može biti do 7. Lisica je odavno u potrazi za hranom počela da živi neposredno uz čoveka, naročito zbog jestivog organskog otpada koji čovek gomila u svojoj okolini, ali i zbog dostupnosti sitne stoke, naročito živine. Kao retko koja vrsta, ali na osnovu njene biologije, brojnosti i ekološke uloge u prirodi, lisica u Srbiji dugo nije svrstana na liste zaštićenih vrsta, a naročito nije bila zaštićena lovostajem. Iako takav status ima odnedavno, ipak je dozvoljeno loviti preko cele godine. Glavni je rezervoar i prenosnik besnila u prirodi. Zbog toga je nedavno u Srbiji počela primena oralne vakcinacije u prirodi protiv ove opake zoonoze.

Vuk Canis lupus - Najveći je predstavnik porodice pasa u Evropi. Živi u čoporima gde je precizno definisana hijerarhija koje se svi članovi pridržavaju, a koja se ogleda u postojanju dominantnog para i njihovih sledbenika različitog nivoa, zajedničkom lovu, redosledu hranjenja i drugim manifestacijama. Kote se u brlozima, a mladunaca može biti do 6 u jednom leglu. Stanište vuka je obično u šumama pobrđa i planina koje pružaju dovoljno mesta za skrivanje. Hrana im je meso i iznutrice, pre svega sisara. Plen su im pripadnici najdostupnijih vrsta, ali su omiljeni papkari – srna i jelen, a rado se hrane i lešinama. Na domaćim životinjama redovno prave štete ukoliko im je to omogućeno tradicionalnim načinom držanja i čuvanja stoke. Zbog toga je vuk omražen među seoskim stanovništvom, naročito među stočarima. Iz tog razloga su često na meti lovaca, mada odstrel vuka nije tako jednostavan i čest, jer je vuk majstor izbegavanja čoveka i njegovih potera. Posle Drugog svetskog rata populacija vuka u Srbiji je bila znatno proređena upotrebom otrovnih mamaca. Nakon zabrane upotrebe otrova populacija se postepeno oporavila i danas u Srbiji živi oko 1000 primeraka. Mužjaci se mogu loviti tokom cele godine, a ženke i mladunci od 1. jula do 28. februara. U Vojvodini je strogo zaštićen u nekim delovima pokrajine.

Ris Lynx lynx - Ovo je najveća evropska mačka. Živi skrivenim životom u teško pristupačnim brdskim i planinskim šumama, naročito onim koje su bogate pašnjacima, proplancima i stenama. Ris je samotnjak i više primeraka zajedno se mogu videti samo u periodu parenja i tokom odrastanja mladunaca kada oni s majkom čine porodičnu grupu. Pare se u februaru, kote do četiri mladunca u aprilu, a mladunci majku napuštaju sa nešto više od godinu dana starosti. Hrani se mesom dostupnih sisara i ptica, a najčešći plen su mu srne, šumske koke i divokoze. U Srbiji su slučajevi šteta od risa gotovo nepoznati. U mnogim zemljama je ris trajno zaštićena vrsta, a samo u nekima se štiti lovostajem. U Srbiji je ris već duže vreme trajno zaštićen i svrstan u strogo zaštićene vrste. U jugozapadnim delovima zemlje žive pripadnici balkanske populacije koja, izgleda, gubi bitku s vremenom i čovekom i nalazi se na ivici opstanka. U istočnim delovima Srbije žive pripadnici karpatske populacije čija je perspektiva svetla, jer se njihov areal i brojnost povećavaju.

Umetnička obrada maraka: Mr Boban Savić, akademski slikar.

Stručna saradnja: Prirodnjački muzej u Beograd.

Kataloške informacije
30. jun 2014.
Umetnička obrada Boban Savić
Štampa: višebojni ofset „ZIN” Beograd; z.č. 13 3/4
Tiraž: 23,00 din (višebojna) 25.000; 35,00 din (višebojna) 25.000; 46,00 din (višebojna) 25.000; 70,00 din (višebojna) 25.000
Tabak: 20
Koverat sa žigom PD: 2
Nacrti: Divlja mačka Felis silvestris; Lisica Vulpes vulpes; Vuk Canis lupus; Ris Lynx lynx.
Veličina maraka: 37,5 x 30 mm.
Važi neograničeno.