27. јун 2014.

100-godišnjica Prvog svetskog rata

Povod za početak Prvog svetskog rata bio je atentat Gavrila Principa na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda, 28. juna 1914. u Sarajevu. Rat je trajao do 1918. godine i u njemu je mobilisano 65-70 miliona ljudi iz ukupno 36 država, od čega je pod oružjem najviše bilo Evropljana. Sile Antante, okupljene oko Ujedinjenog kraljevstva, Rusije i Francuske, ratovale su protiv Centralnih sila, čije su predvodnice bile Austrija i Nemačka. U jednom od najkrvavijih sukoba u istoriji čovečanstva, poginulo je više od 10 miliona ljudi, a 20 miliona je ranjeno. Kraljevina Srbija je u ovom ratu izgubila više od milion svojih žitelja, među kojim oko 370 hiljada vojnika (26%).

Srbija je prva zemlja koja je napadnuta. Austrougarska ofanziva 1914. godine neslavno se okončala velikim porazom carske vojske u bitkama na Ceru, Kolubari i Drini. Srpsku vojsku predvodili su vrhovni komadant Aleksandar Karađorđević i vojvode i generali Živojin Mišić, Stepa Stepanović, Radomir Putnik, Petar Bojović i Pavle Jurišić Šturm. Nakon početnih pobeda, srpska vojska se, zajedno sa kraljem Petrom I Karađorđevićem i predsednikom Vlade Nikolom Pašićem, povukla preko Albanije pod naletom velike austrougarske ofanzive 1915. godine. Ostaci srpske vojske, oporavljeni od albanske golgote u savezničkim vojnim bolnicama na Krfu, Solunu i Bizerti, u jesen 1916. godine postigli su veliku pobedu u bici protiv bugarske armije na Kajmakčalanu, a dve godine kasnije sa savezničkim snagama otpočeli su ofanzivu kojom je probijen Solunski front.

Rat je okončan potpisivanjem Versajskog mira 20. juna 1919. godine, čija je posledica bila nova teritorijalna podela Evrope. Nemačka je izgubila svoje kolonije, a na ruševinama Austrougarske monarhije i osmanskog carstva stvorene su Austrija, Mađarska, Čehoslovačka i, zahvaljujući srpskim vojnim pobedama i diplomatskoj veštini, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Teritorije Osmanskog carstva van Anadolije dodeljene su, kao protektorat, silama Antante, dok je jezgro Osmanskog carstva reorganizovano u Republiku Tursku. Ruska imperija, koja je izašla iz rata nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, izgubila je veliki deo svojih teritorija, na kojima su stvorene nove evropske države - Finska, Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska.

Saradnja na tekstu, motivima maraka, prigodnih koverata i maksimum karti ostvarena je sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti, Vojnim muzejom u Beogradu, Muzejom savremene umetnosti u Beogradu i PTT muzejom u Beogradu.

Motiv na marki nominale 23,00 din: „Prelaz srpske vojske preko Albanije”, 1915, ulje na platnu, autor Miloš Golubović; zbirka PTT muzeja u Beogradu; pukovska zastava iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu; Motiv na vinjeti: „Iz rata”, 1915/1916, tuš, akvarel,/papir, autor Miloš Golubović; zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; orden Karađorđeve zvezde sa mačevima IV stepena iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu; Motiv na koverti: „Prelaz srpske vojske preko Albanije”, skulptura, autor Jovan Pešić, zbirka PTT muzeja u Beogradu; vojnički orden Karađorđeve zvezde sa mačevima iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu.

Motiv na marki nominale 35,00 din: „Još jedan pogled”,1915/1916,tuš, akvarel/papir, autor Miloš Golubović; zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; spomenica rata za oslobođenje i ujedinjenje 1914-1918 i sablje pešadijske oficirske iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu; Motiv na vinjeti: „Krf”, 1916, tuš,akvarel/papir; autor Miloš Golubović; zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; vojnički orden Karađorđeve zvezde sa mačevima,iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu; Motiv na koverti: „Čekanje”, 1915/1916,tuš/papir, autor Miloš Golubović, zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; zastava, dar žena Požarevca oslobodiocima 1918. g. i sablje pešadijske oficirske, zbirka Vojnog muzeja u Beogradu.

Motiv na marki nominale 46,00 din: „Izlazak srpske vojske na more”, 1916, ulje, autor Vasa Eškićević; vlasništvo ATP „Lasta”, Beograd; pukovska zastava i šlem srpski tipa Adrijan, iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu; Motiv na vinjeti: „Vezirov most”, 1915, ulje, pastel i akvarel, autor Vladimir Becić i srebrna medalja za hrabrost, zbirka Vojnog muzeja u Beogradu; Motiv na koverti: „Oficir”, 1914, ulje/karton, autor Nadežda Petrović, zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; Albanska spomenica i sablja pešadijska oficirska, zbirka Vojnog muzeja u Beogradu.

Motiv na marki nominale 70,00 din: „Preko Albanije 1915”, 1920, ulje/platno, autor Miloš Golubović; orden Karađorđeve zvezde sa mačevima III stepena i sablja pešadijska oficirska, zbirka Vojnog muzeja u Beogradu; Motiv na vinjeti: „Samrtnikov oproštaj”, 1916, tuš/papir, autor Miloš Golubović i orden belog orla sa mačevima IV stepena, zbirka Vojnog muzeja u Beogradu; Motiv na koverti: „Tobdžija”, 1914, ulje/karton/lesonit, autor Nadežda Petrović, zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; orden belog orla sa mačevima IV stepena i srebrni venac dodeljen zastavi 13. pešadijskog puka „Hajduk Veljko”, zbirka Vojnog muzeja u Beogradu.

Motivi na maksimum kartama: „Zbogom, deco moja”, 1915/1916, tuš, akvarel/papir, autor Miloš Golubović, zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; orden Karađorđeve zvezde sa mačevima IV stepena, zbirka Vojnog muzeja u Beogradu. „Predeo s Krfa”, 1918, ulje/karton, autor Kosta Miličević, zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; pukovska zastava i sablje pešadijske oficirske iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu. „Crkva na Krfu”, 1918, ulje/karton, autor Kosta Miličević, zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; spomenica rata za oslobođenje i ujedinjenje 1914-1918, iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu. „Beograd (Pogled na Savu sa srušenim mostom)”, 1914, ulje/platno, autor Natalija Cvetković, zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu; zastava, dar žena Požarevca oslobodiocima 1918. g. i vojnički orden Karađorđeve zvezde sa mačevima, iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu.

Grafička obrada maraka: mr Marina Kalezić, akademski slikar.

Kataloške informacije
24. jun 2014.
Umetnička obrada Marina Kalezić
Štampa: višebojni ofset „ZIN” Beograd; z.č. 13 1/4
Tiraž: (višebojna) 50.000; 35,00 din (višebojna) 50.000; 46,00 din (višebojna) 50.000; 70,00 din (višebojna) 50.000
Tabak: 9 +vinjeta
Koverti sa žigom PD: 4
Maksimum karta: 4
Nacrti: 
„Prelaz srpske vojske preko Albanije”, 1915, autor Miloš Golubović, zbirka PTT muzeja u Beogradu, pukovska zastava iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu; 
„Još jedan pogled”, 1915/16,Miloš Golubović, zbirka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, spomenica rata za oslobođenje i ujedinjenje 1914-1918 i sablje pešadijske oficirske iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu; 
„Izlazak srpske vojske na more”, 1916, autor Vasa Eškićević, vlasništvo ATP „Lasta”, Beograd, pukovska zastava i šlem srpski iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu; 
„Preko Albanije 1915”, 1920, autor Miloš Golubović, orden Karađorđeve zvezde sa mačevima III stepena i sablja pešadijska oficirska iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu.
Veličina marke: 37,5 x 30 mm.
Važi neograničeno.

19. јун 2014.

Ogrlica i revolver Bufalo Bila na aukciji

Na aukciji u Dalasu, aukcijska kuća Heritejdž, koja je bila organizator licitacije, saopštila je da su oba predmeta koji su pripadali legendi Divljeg zapada, Vilijamu Kodiju poznatom kao Bufalo Bil, prodata za po 40.625 dolara.

Predstavnik Heritejdža naveo je da je čuveni lovac na bizone dobio ogrlicu od kandži grizli medveda od poglavice Sijuksa, Bika koji sedi, koji je i nastupao sa Bufalo Bilom, a da je revolver Kolt .45 model 1873 Frontier six-shooter naručio i kupio u januaru 1883. godine u Njujorku, u poznatoj oružari Hartley & Graham, iste godine kada je i pokrenuo svoj putujući šou.

Bufalo Bil je bio najpoznatiji i po revijama kaubojskih veština, putujući šou nalik cirkusu, u kojime je nastupao kao glavna zvezda. Od 1884. do 1907. nastupao je i po Evropi, a gostovao je i u Srbiji 1906. godine u brojnim srpskim gradovima od kojih potvrde i sećanja postoje za Beograd, Pančevo, Zrenjanin i Smederevo.

Na osnovu njegovih stvarnih, ali i izmišljenih pustolovina, napisano je mnoštvo knjiga i objavljen veliki broj stripova, a kasnije su snimani filmovi i TV serije.

18. јун 2014.

Poštanska markica prodata za 9,5 miliona $

Poštanska marka iz 19. veka iz britanske kolonije u Južnoj Americi prodata je na aukciji u Njujorku za 9,5 miliona dolara (7 miliona evra), saopštila je u utorak uveče aukcijska kuća Sotbi.

Ta neobična marka iz 1856. iz Britanske Gvajane već tri puta je u svojoj istoriji obarala vrednost na aukcijama za pojedinačno prodatu markicu. Ova poštanska marka dimenzija 2,5x3 centimetra nije viđena u javnosti od 1986. godine. To je jedina marka koja nedostaje privatnoj kolekciji britanske kraljevske porodice.

Poslednji vlasnik markice iz Gvajane bio je Džon E. DiPont, naslednik bogatstva porodične hemijske kompanije, koji je osuđen za ubistvo olimpijskog šampiona u rvanju 1984. godine. Njen prvi vlasnik bio je 12-godišnji Škotlanđanin koji je živeo u Južnoj Americi i koji ju je dodao u svoju kolekciju pošto ju je slučajno pronašao među porodičnim dokumentima 1873. godine.

Marku je prodao za par šilinga lokalnom kolekcionaru Nilu Mekinonu. Mekinon je marku čuvao pet godina da bi je prodao dileru iz Liverpula koji je uvideo njenu posebnost. Marka je potom prodata nemačkom grofu Filipu fon Feraju, koji je važio za jednog od najvećih kolekcionara markica.

Posle njegove smrti 1917. godine, markica je postala deo kolekcije u muzeju u Berlinu, a kolekciju je preuzela Francuska na ime ratnih reparacija da bi je prodala na 14 aukcija.

Markica iz Gvajane je prodata za 35.000 dolara 1922. što je tada bio rekord za jednu marku. Do sada je marka preprodavana više puta, a poslednji rekord je postigla 1980. godine, kada je prodata za 935.000 dolara.

3. јун 2014.

Najskuplja poštanska maraka na svetu na aukciji

Najskuplja poštanska maraka na svetu je od juče prikazana u Londonu, pre nego što sledećeg meseca bude ponuđena na aukciji za više od 10 miliona evra.

Jedina “preživala” markica iz 1856. godine veličine jednog centa iz Britanske Gvajane retko se mogla videti nakon poslednjeg izlaganja 1986. godine.

Na svakoj od tri prilike kada je prikazivana bila je prodata na aukciji i oborila je rekord kao najskuplja na svetu, a očekuje se da ponovo premaši tu cifru kada 17. juna bude ponuđena u Njujorku. Očekuje se da će biti prodata za cenu između šest i 12 miliona funti.

Markicu je 1873. godine pronašao 12-godišnji dečak iz Škotske koji je živeo u Britanskoj Gvajani u Južnoj Americi i dodao je svojoj kolekciji poštanskih markica kada ju je našao među porodičnim papirima. Međutim, on tada nije znao da je i u to vreme ona bila vrlo retka.

Prodao je za veoma malo novca iste godine i kroz pet godina ona se našla u kolekciji Filipa la Renotijera fon Ferarija, austrijskog plemića.

Nakon što je on zaveštao berlinskom muzeju, Francuzi su je zaplenili 1920. godine kao deo reparacije iz Nemačke posle Prvog svetskog rata a zatim je prodali njujorškom tekstilnom magnatu.

Na kraju je markica završila kod Džona du Ponta, nalsednik bogatstva hemijske kompanije, koji ju je kupio 1980. za tada rekordnu cenu ekvivalentnu današnjem iznosu od 560.000 funti.