27. јун 2011.

Zagor Te-Nej - prvih 50 godina

Godine 1960. susreću se Serđo Boneli (Sergio Bonelli), mladi scenarista i sin Đanluiđi Bonelija (Gianluigi Bonelli) i Galijeno Feri (Gallieno Ferri), mladi i perspektivni crtač. Vrlo brzo među njima nastaje veliko prijateljstvo koje zatim prelazi i u poslovnu saradnju iz koje se 15. juna 1961. godine rađa lik interesantnog naziva Zagor (ustvari radi se o skraćenici od Za-gor Te-nay, što na dijalektu Anglokina znači "Duh sa sekirom").

Naravno, samo ime nema veze sa stvarnim dijalektom, pretpostavlja se da je Serđo Boneli uzeo slog "Za" od "Za-La-Mort", popularnog junaka italijanskog nemog filma, dok se za slog "gor" pretpostavlja da dolazi od "Gordon". Prvobitno ime koje je Serđo Boneli izabrao je bilo Ajaks (Ajax), po poznatom heroju iz grčkih mitova, ali je od njega odustao kad je video da postoji deterdžent istog imena!

Glavne odrednice ovog junaka su pustolovina i akcija, uz primese horora, kriminalistike i pogotovo u zadnje vreme fantastike. Inspirirani nekim strip junacima (Superman, Tarzan...) Serđo Boneli i Galijeno Feri stvorili su lik atletskog izgleda, velikih fizičkih predispozicija i zanimljivog prepoznatljivog kostima. Vremenski period u kojem se odvijaju pustolovine je prva polovina XIX veka, tačnije period između 1820. i 1840. godine na području Severne Amerike.

Glavno mesto radnje u Zagorovom svetu je Darkvud (Darkwood), Zagorovo kraljevstvo, izmišljena šuma smeštena na području Severne Amerike u blizini Velikih jezera i Kanade, u kojoj Zagor obitava smešten u kolibi na malenom ostrvu u Darkvudskoj močvari, okružena živim peskom koji drži na distanci mnoge nepozvane goste! Darkwood osim močvare predstavlja veliko područje u kojem obitavaju mnoga indijanska plemena kao i vojnička utvrđenja, traperske kolibe i manji gradovi u kojima žive pretežno belci. Između svih njih Zagor se trudi postići potrebnu ravnotežu sklada i razumevanja, ponekad na granici incidenta i većih problema sa pokojim izgubljenim životom i razaranjem, a ponekad na miran način i bez nepotrebnih žrtava.

Naravno, pustolovnog duha Zagor neretko kreće na daleka putovanja ostavljajuči Darkvud iza leđa, najčešče odazivajuči se da bi pomogao prijateljima. Uz to što je proputovao gotovo celu Severnu Ameriku posjetio je i Artik, Grenland, Škotsku, Karibe, pa čak i Afriku.

Zagor se spašava zahvaljujuči ocu koji ga baca u rijeku iz koje ga nešto kasnije izvlači , simpatični lutalica i filozof koji je napustio civilizaciju da bi živio u miru i tišini u prirodi. Fitzy zamjenjuje Zagoru izgubljenog oca i podučava ga mnogim vještinama. Upravo njegovom zaslugom Zagor savladava vještinu rukovanja sjekirom do savršenstva. U konačnom obračunu Zagor ubija a, ubicu svog oca, koji mu na samrti otkriva pravu istinu o njegovom ocu, ali i gubi svog drugog oca i mentora Wandering Fitzya koji je stradao u okršaju. Mladi Patrik Vajlding se zaklinje kako če se do kraja života boriti protiv nepravde, a slučajan susret sa glumačkom skupinom Sullivanovih rezultira osmišljavanjem kostima (crvene majice sa žutim krugom u kojem je lik orla sa raširenim krilima, koji znači da je Zagor izaslanik Manitua) i novog imena .

Zagorovo pravo ime je Patrik Vajlding (Patrick Wilding), a rođen je u kolibi kod Klir Votera (Darkvud). Roditelju su mu se zvali Beti i Majk Vajlding i bili su irskog porekla. Još dok je bio dečak preživeo je strašnu tragediju, roditelje su mu ubili Indijanci Abenake koje je predvodio belac Solomon Kinski (Salomon Kinsky). Zagora je spasao otac bacivši ga u reku pre nego što je zajedno sa njegovom majkom nastradao u zapaljenoj kući koju su zapalili Indijanci. Nakon toga ga iz reke spašava lutalica Fici (Wandering Fitzy), čovek koji je bio bogati trgovac u Bostonu i koji se toga odrekao da bi došao da živi u divljini. Fici ga je naučio da rukuje kamenom sekirom. Tokom odrastanja, Patrik traži Solomona Kinskog da mu se osveti zbog smrti svojih roditelja. Jednog dana saznaje gde se on nalazi i sprema osvetu. Dolazi u selo Indijanaca Abenaka kojima je Kinski bio neka vrsta poglavice i ubija nekoliko Indijanaca iz zasede. Nakon toga Indijance hvata panika i većina napušta selo, dok manji broj ostaje uz Kinskog. Nakon toga ulazi u selo i ubija ostatak Indijanaca i bori se sa Kinskim i savlada ga. Na samrti Kinski mu govori da je njegov otac bio bivši vojni oficir koji je izvršio zločin nad indijancima i da je to razlog zašto su ubili njegove roditelje. Patrik ne može da veruje, ali kada vidi članak u novinama da je njegov otac proglašen krivim za taj zločin, pada na kolena i očajava. Tada Kinski uzima pištolj i nišani u Patrika. U tom trenutku se pojavljuje Fici i pogađa Kinskog sekirom i ubija ga. Ipak i Kinski je stigao da puca i pogađa Ficija, koji nakon nekoliko trenutaka umire na Patrikovim rukama.

Posle tih događaja, Patrik odlazi razočaran, tužan i tada donosi odluku: „Ubuduće ću raditi samo na miru! Pokušaću izmiriti Indijance i belce, uneti više razumevanja za njih. Pomagaću onima koje ocenim pravednima, bez razmišljanja o tome ko kojoj rasi pripada“. Tako je počeo svoj put borbe protiv nepravde. Jednog dana je naišao na grupu Indijanaca koji su napali grupu glumaca sa kočijama. Savladao ih je i ubio njihovog poglavicu. Glumci koje je spasao su bili porodica Salivan koji će kasnije postati njegovi veliki prijatelji. Tokom upoznavanja sa njima, ispričao im je svoju tužnu priču i oni mu prave crveni kostim sa orlom na grudima, a Patrik daje sebi ime „Duh sa sekirom“ (indijanski naziv Za-gor Te-Nej).

Kasnije tokom skupa indijanskih poglavica Darkvuda pojavljuje se u plamenom krugu na jednom proplanku. Indijanci videvši to pomisliše da je to duh i da ga je Manitu poslao. Tada Zagor govori: „Izbacite strah iz srca sinovi Manitua! Veliki Duh me nije poslao na zemlju da bih vas kaznio, nego da bih vam pokazao pravi put, kako bih vam ukazao na mudre odluke. Za-gor Te-Nej je moje ime, a ova sekira je moj znak! Ne zaboravite to“. Sve poglavice su prihvatile Zagora za svog zaštitnika, osim jednog koje se zvao Oga-Ito i koji je mrzeo belce. On Zagora izaziva na dvoboj u kojem ga Zagor pobeđuje i ubija.

Kao i svaki superheroj koji drži do sebe, tako i Zagor ima svog vernog pomoćnika i suputnika u brojnim avanturama. Don Chice Felipe Cayetano Lopez y Martinez y Gonzales ili kraće Čiko je simpatični, prožrdljivi nespretni Meksikanac, kombinacija između komičnog "sidekicka" i Sanča Panse, koji stalno upada u nevolje nadmudrujući se sa sumnjičavim barmenima pokušavajući dobiti ručak na kredit, u čemu mu često pomaže Trampi, simpatični lutalica kome Čiko uvek pokvari "savršeni posao". Kao i Zagor i Čiko ima svoje indijansko ime - "maleni čovek sa velikim stomakom".

Osim Čika, Zagor ima još mnogo prijatelja od kojih ćemo spomenuti samo neke. Tonka, poglavica Mohavka i Zagorov krvni brat i veran prijatelj koji zna za mnoge Zagorove tajne i trikove kojima se Duh sa sekirom koristi da bi održao mir u Darkvudu, ali ga nikada zbog toga nije manje poštovao; Digging Bill, smušeni tragač za blagom, čija velika želja da konačno pronađe zakopano blago vrlo često uvlači Zagora i Čika u potpuno neplanirane pustolovine u kojima ih čekaju brojne neprilike; Kapetan Fishleg, kapetan broda “Golden baby” prekaljeni morski vuk koji je prošao mnoge pustolovine koji zahvaljujući svojoj vjernoj posadi plovi svojim brodom preko mnogih mora; Many eyes (nama poznatiji kao Mnogooki), smešni indijanski vrač koji je dobio ime jer zbog slabog vida nosi naočare koje je prihvatio kao odličan izum belaca i koji je u mnogim situacijama osmislio trikove kojim će se Zagor poslužiti da bi pridobio volju poglavica Darkvuda; Doc Lester, predstavnik trapera i veliki Zagorov prijatelj koji nadimak Doc nosi s razlogom. Naime, dok je bio u civilizaciji bio je zubar.

Pored brojnih prijatelja, tu su još brojniji neprijatelji, među kojima se najviše ističe Hellingen, zasigurno najveći Zagorov neprijatelj. Ovaj izopačeni ludi genije sa izumima ispred njegovog vremena postavio je na noge velikog Titana, sagradio bojeve rakete, ostvario kontakt sa vanzemaljcima i uspeo pobediti smrt; baron Rakosi, vampir s kojim se Zagor susreo nekoliko puta. Kao i Hellingen ovaj stvor ima hiljade života i sigurno će još mnogo puta stati na put Duhu sa sekirom; Kandrax, Keltski druid sa magičnim moćima sa kojim se Zagor također susreo nekoliko puta.

Prvi format u kojem je Zagor izlazio sve do priče "Sablast" (po današnjoj numeraciji br. 68) je striscia ili kaiš format -16,3 x 7,8 cm. Striscia format bi nekom današnjem crtaču bila prava noćna mora, jer daje mnoga ograničenja. Ne trebamo biti profesionalni crtači da bi prostom seljačkom logikom zaključili kako to koči kreativnost. Taj format nije dozvoljavao crtanje nečeg što je danas tako banalno poput velikih vertikalnih slika, crtež koji prelazi u donje i gornje kvadratiće ili glomazne slike koje zauzimaju 2/3 današnje stranice. Naravno, to ne uvjetuje dobar crtež ali svakako iskače iz rutine. Nakon što je stekao veliku naklonost čitatelja u Italiji, 1965. godine preuzima "Tex gigante" iliti "Bonelli format" i nastavlja izlaziti u okviru edicije Zenith. Prve epizode koje su objavljene u striscia formatu ponavljaju se u novom formatu da bi se zatim nastavilo sa novim epizodama. Do 1980. godine glavni scenarist Zagorovih pustolovina bio je Serđo Boneli koji je za obavljanje tog posla koristio pseudonim Guido Nolitta, da bi nakon toga Zagora preuzeli Marcello Toninelli i Ade Capone, da bi zadnjih desetak godina glavni scenaristi postali Mauro Boselli i Moreno Burattini. Zagorove epizode pisali su i drugi poznati italijanski scenaristi kao Alfredo Castelli, Tiziano Sclavi, Gianluigi Bonelli i mnogi drugi...


Striscia ili kaiš format, naslovnice prva tri broja
Naravno, važan deo Zagorovog tima i jedan od glavnih uzroka Zagorova uspeha su odlični crtači, među kojima je legendarni Gallieno Ferri, po mnogima najbolji crtač Zagora, koji je Zagoru podario svoje lice i koji je nacrtao sve Zagorove naslovnice, zatim stari majstori Frank Donatelli i Franco Bignotti koji su nažalost preminuli, te novi talas autora Carlo Raffaele Marcello, Mauro Laurenti, Raffaele Della Monica, Alessandro Chiarolla, Marco Torricelli, Gaetano Cassaro, Stefano Andreucci, Massimo Pesce , Maurizio Dotti i mnogi drugi...

Svi crtači Zagora
Link: svi crtači Zagora po brojevima,

Нема коментара:

Постави коментар